Skip to main content
monaštvo

Povijest monaštva

Monaštvo do sv. Benedikta

Gdje pustinja procvjetava

Kršćansko monaštvo se u svojim početcima pojavljuje u najrazličitijim oblicima koji i danas zadivljuju, nerijetko i začuđuju. U tome se odražava sva geografska, kulturna i socijalna raznolikost kasnoantičkog Rimskog carstva na čijem se širem području ono rađa. No, unatoč tome, jasno su prepoznatljive glavne crte lica prvog monaštva: radikalno odvajanje od svijeta, prostorno i stilom života, kako bi se potpuno i nepodijeljena srca slijedilo Krista.

Sveti Benedikt

Prozrevši buku svijeta mladić Benedikt napušta studij u Rimu i zamjenjuje ga boravkom u samoći i tišini pećine. U njoj traži i otkriva izvor istinskog života koji nikad ne presušuje. Pročišćenog i poučenog Benedikta Gospodin vraća ljudima te on postaje dar narodima Europe u kojem će ona dobiti učitelja kršćanskog života, rada i kulture. Za svoje je učenike napisao Pravilo koje se, baš kao i njegov život, odlikuje razboritom umjerenošću i jasnoćom govora. Ne čudi, stoga, što se kroza stoljeća iz tog sjemena razvilo razgranato stablo zapadnog monaštva. Prikaz toga razvoja slijedi niže na ovoj stranici, dok su samom sv. Benediktu posvećene stranice kojima možete pristupiti ovdje.

Zapadno monaštvo poslije Benedikta

Krize i obnove

Tek desetljećima nakon Benediktove smrti njegovo će Pravilo biti prepoznato u svojoj izvrsnosti pa s vremenom postaje glavni princip organizacije monaškog života u samostanima diljem srednjovjekovne Europe. Prolazeći kroz mnoge krize benediktinsko se monaštvo uvijek iznova obnavljalo molitvom i radom. Snažno je obilježilo vjerski, kulturni i društveni život i tako dalo svoj izniman doprinos europskoj kulturi koju danas baštinimo.

cokovac

Benediktinci -Ćokovac

Samostan sv. Kuzme i Damjana

Put Ćokovca 7

Hr-23212 Tkon


Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.