Skip to main content

život s
Riječju

Dnevi odlomak pravila

Danas - 31. 07. - čita se odlomak:

Poglavlje 49: Obdržavanje korizme

1Doista bi monahov život u svako vrijeme trebao biti u znaku korizme. 2Budući da malo tko ima toliko snage, preporučujemo da bar tih korizmenih dana svatko čuva svoj život čist u svemu 3i da ujedno u te svete dane ukloni manjkavosti drugih vremena. 4To činimo dostojno onda kad se čuvamo svih mana i posvetimo se molitvi sa suzama, čitanju, skrušenosti srca i odricanju. 5Za tih, dakle, korizmenih dana valja k običnim dužnostima svoga služenja dodati još nešto: posebne molitve, odricanje u jelu i piću. 6Svatko neka sam od sebe, više od određene mu mjere, prinese nešto Bogu u radosti Duha Svetoga, to jest: neka uskrati svome tijelu nešto od jela, pića, sna, govorenja, šale 7i tako s radošću duhovnog čeznuća iščekuje sveto Uskrsnuće. 8A što tko prinese kao žrtvu, očitovat će svom opatu da sve bude s njegovom molitvom i odobrenjem. 9Što se god, naime, čini bez dopuštenja duhovnog oca, računat će se kao umišljenost i tašta slava, a ne zasluga. 10Stoga sve valja činiti s opatovim odobrenjem.

Pregledni članci

Životopis sv. Benedikta

Uz Pravilo, drugi je najvažniji izvor za ponavanje Benedikta životopis što ga je sastavio papa Grgur Veliki. Napisan je u obliku dijaloga, kako bi se i čitatelj, promatrajući slike iz Svečeva života, odvažio ući u razgovor s likom sv. Benedikta. Duhovnost ovog životopisa duhovnost je slikâ. Slikama je vlastita otvorenost za nova tumačenja; uvijek su svježe da nas nanovo pozovu promotriti vlastita životna iskustva u nekom novom svjetlu.

Pravilo Sv. Benedikta

U sedmo poglavlje svoga Pravila Benedikt unosi jedno od temeljnih načela monaške prakse njegova vremena: "Monah čini samo ono na što ga potiču zajedničko samostansko Pravilo i primjeri starijih." Živjeti pod Pravilom bila je, dakle, uobičajena stvarnost monaških samostana. Pišući ga za svoju zajednicu Benedikt niti želi niti doista stvara nešto svoje i posve novo. Pa ipak, njegova zrelost, ljudska i monaška, iznjedrila je djelo koje će daleko nadići svoje vrijeme i prostor.

Sveti Benedikt

Sveti Benedikt iz Nursije, otac zapadnoga monaštva, ostaje jedan od najsvjetlijih likova kršćanske povijesti. U doba urušavanja Rimskoga Carstva i rađanja novoga europskog poretka njegov život i djelo, osobito Regula Benedicti, oblikovali su ne samo duhovnost i disciplinu redovničkih zajednica, nego i samu kulturnu i duhovnu obnovu Zapada. Temeljni podatci o njegovu životu, povijesni kontekst u kojem je djelovao te njegov neizbrisiv utjecaj na Crkvu i civilizaciju ukratko su iznijeti u sljedećem članku.
cokovac

Benediktinci - Ćokovac

Samostan sv. Kuzme i Damjana

Put Ćokovca 7

Hr-23212 Tkon


Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.